Općina Tuhelj

Obilježja stanovništva zasigurno su vrlo bitne značajke svakog naselja. Pojedine demografske karakteristike u velikoj mjeri determiniraju njegov gospodarski, kulturni i opći društveni razvitak. Podaci o spolnoj, starosnoj, ekonomskoj i obrazovnoj strukturi domicilnog stanovništva indikatori su razvojnog potencijala određene lokalne sredine. Stoga nam se nameće potreba da, barem u temeljnim crtama, ukažemo na neke od osnovnih determinanti stanovništva Tuhlja.

Prema službenim podacima posljednjeg Popisa stanovništva 2001. godine Općina Tuhelj ima 2181 stanovnika raspoređenih u 760 kućanstava. Od 11 naselja koja ulaze u sastav Općine najvećim brojem stanovnika ističe se Sveti Križ u kojem stalno prebivalište ima više od 400 osoba. Većina naselja na tuheljskom području broji preko 200 stanovnika. Slijedeću skupinu čine naselja koja broje između 100 i 200 stanovnika dok je manje od 100 osoba nastanjeno u Lipnici Zagorskoj i Banskoj Gorici. ( Potrebno je napomenuti da se u Popisu 2001. stanovnikom određenog naselja smatra osoba koja u tom naselju ima prebivalište i koja u tom naselju bila prisutna u trenutku popisivanja ili je bila odsutna manje od 12 mjeseci.)

NASELJE	BROJ STANOVNIKA
BANSKA GORICA	46
ČREŠNJEVEC	222
GLOGOVEC ZAGORSKI	104
LENIŠĆE	148
LIPNICA ZAGORSKA	70
PRISTAVA	243
PROSENIK	228
SVETI KRIŽ	495
TRSTENO	152
TUHELJ	216
TUHELJSKE TOPLICE	257

Ukoliko 2181 stanovnika rasporedimo na 24 km2, kolika je površina Općine Tuhelj, dobiva se podatak da gustoća stanovništva iznosi 91 stanovnik na km2. Radi se o relativno gusto naseljenom području budući da prosječna gustoća naseljenosti u državi iznosi 79 stanovnika na km2. Međutim, u komparaciji s gustoćom naseljenosti u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje na 1km2 živi 116 stanovnika, tuheljski je kraj rjeđe naseljen.

Iz uže demografske perspektive dobno-spolna struktura temeljna je demografska struktura budući da pokazuje potencijalnu vitalnost stanovništva te da iz nje proizlaze ključni kontingenti nužni za biološku reprodukciju i formiranje radne snage.

Na području Tuhlja zamjetna je blaga brojčana prevlast žena. Od ukupno 2181 stanovnika Općine Tuhelj 1100 čini ženska populacija. Ipak , u starijim dobnim skupinama, iznad 60 godina starosti, prisutan je nesrazmjer između muške i ženske populacije. Feminizacija ovih dobnih skupina očituje se izrazitom brojčanom prevlaščću žena budući da je od ukupno 585 osoba starijih od 60 godina njih 343 ženskog spola. Ovaj fenomen moguće je interpretirati kao posljedicu većeg stradanja muškaraca tijekom i nakon Drugog svjetskog rata i selektivnosti migracija u kojima je u većem broju sudjelovalo muško stanovništvo.

Nasuprot visokom udjelu žena u dobnim skupinama iznad 60 godina starosti, njihov je udio u mladom stanovništvu, do 19 godina starosti, znatno manji. Tako je od ukupno 476 stanovnika Općine Tuhelj mlađih od 19 godina 219 žena. Ova pojava razumljiva je zbog uobičajenih viših stopa nataliteta muške populacije. U demografskoj slici Tuhlja osobito je zabrinjavajuća dobna slika stanovništva. Naime, nezavidan dobni sastav manifestira se kao narušavanje odnosa između velikih dobnih skupina. Pod tim se podrazumijeva proces povećanja stanovništva starog 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Broj starog stanovništva dosegao je brojku od 585 osoba što je više od 476 osoba koje se ubrajaju u mlado stanovništvo. Uzimajući u obzir navedene podatke može se zaključiti da je tuheljska populacija stara. Takva nepovoljna demografska slika izaziva niz negativnih dugoročnih implikacija. Sužavanje radno-vitalne osnove lokalnog stanovništva negativno se odražava na stupanj ekonomske aktivnosti i gospodarske razvijenosti. Pored toga, opterećenost radno aktivnog stanovništva radno neaktivnim dijelom populacije u sklopu starog stanovništva zahtijeva povećanje socijalnih, zdravstvenih i mirovinskih izdataka.

Od ukupnog broja stanovnika, njih 862, ili izraženo u postocima 39,52%, sredstva za život stječe radom. Budući da je stanovništvo Tuhlja staro ne začuđuje podatak da je mirovina glavni izvor sredstava za život za više od 20% stanovnika ili gotovo 500 osoba. O visini mirovinskih naknada dovoljno govori podatak da 192 umirovljenika dodatni izvor prihoda ostvaruje radom. Nije znatan broj Tuhljana koji egzistenciju osiguravaju primajući socijalnu naknadu. Udio takvih osoba u ukupnom stanovništvu ne prelazi 3%. Ostaje, međutim, upitno ukazuje li ovaj podatak na relativno visok životni standard ovdašnjeg stanovništva ili je prije riječ o slabašnom proračunu socijalnih fondova i općenito nedovoljno kvalitetnoj organiziranosti socijalnih službi. Za ekonomsku strukturu Općine Tuhelj izrazito je nepovoljan podatak da 30,35% stanovništva (662 osobe) ne prima nikakve prihode. Ova zabrinjavajuća činjenica ipak se ublažava ukoliko se uzme u obzir da su u ovu kategoriju uključena djeca i da je navedena brojka još uvijek manja od županijskog prosjeka koji iznoi 31,55%. Budući da je Tuhelj ruralna sredina ne začuđuje podatak da se određeni dio stanovništva bavi poljoprivredom. U ukupno poljoprivredno stanovništvo na području Općine ubrajaju se 424 osobe od čega 340 osoba obavlja zanimanje na svom gospodarstvu ili ima status pomažućeg člana gospodarstva. Kućanice, predškolska djeca, učenici i studenti te osobe nesposobne za rad ubrajaju se u kategoriju uzdržavanog poljoprivrednog stanovništva. Podatak da poljoprivredna gospodarstva ne zapošljavaju niti jednog radnika implicira zaključak da se radi o manjim obiteljskim gospodarstvima koja nisu izrazito komercijalno usmjerena.

Iz Popisa stanovništva 2001. također su vidljiva migratorna obilježja tuheljskog stanovništva. Kako je mogućnost zaposlenja na području Općine u prilično uskim okvirima, većina aktivnog stanovništva prisiljena je na svakodnevno putovanje do svog radnog mjesta. Od 431 dnevnih migranata njih 194 radi na području Krapinsko-zagorske županije dok izvan matične županije na posao svaki dan putuje 178 osoba. U drugo naselje unutar Općine Tuhelj na posao odlazi 59 stanovnika. Kada je riječ o dnevnim migracijama ne smije se zanemariti niti 211 učenika i studenata koji do svoje obrazovne ustanove moraju putovati. Broj osoba koji jednom tjedno putuju u naselje zaposlenja ili školovanja znatno je manji te iznosi 58. Prema tome, može se reći da je stanovništvo Tuhlja izuzetno prostorno pokretljivo jer više od trećine stanovnika svakodnevno ili barem jednom tjedno putuje.

Preostaje nam još da ukažemo na obrazovnu strukturu stanovništva Tuhlja. Karakteristike obrazovanja tuheljskog stanovništva vrlo su daleke od poželjnih i potrebnih. Naime, od ukupno 1826 osoba starijih od 15 godina čak 1090 nije završilo više od osnovne škole. Od toga broja tek 500-injak stanovnika ima osnovno obrazovanje dok ostali imaju završen neki od razreda osmoljetke a 26 osoba uopće nije steklo nikakvo formalno obrazovanje. Ovakva situacija odraz je velikog udjela starijeg u ukupnom stanovništvu koje je prolazilo kroz obrazovni sistem prema kojem su 4 godine osnovnog obrazovanja bile obavezne. Neku od srednjih škola završilo je 652 stanovnika od čega je dominantan broj osoba s završenim trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem. Četverogodišnju srednju školu ili gimnaziju završilo je 200-injak osoba. Višu stručnu spremu ili akademsku diplomu steklo je samo 70-ak stanovnika Tuhlja. Zamjetna je nešto slabija obrazovanost žena koja se osobito ističe u znatno manjem broju ženskih osoba sa završenom srednjom školom u usporedbi s pripadnicima muške populacije iako je veći broj žena završio četverogodišnju srednju školu ili gimnaziju.
Navedeni podaci ocrtavaju izrazito nepovoljnu obrazovnu strukturu pogotovo ako se u obzir uzme iznimna važnost i značenje obrazovanja u aktualnom "stoljeću znanja". Bez radikalnije izmjene obrazovne strukture stanovništva tuheljski kraj teško može računati na uspjeh razvojnih strategija i planova.


(C) 2005. Općinska organizacija SDP Tuhelj Sva prava zadržana.